Mapa weba

Prilagodba djeteta na polazak u vrtić

Odvajanje od osoba koje volimo uvijek je bolno, pogotovo malom djetetu koje još nije imalo puno susreta s ljudima izvan svog doma. Pri polasku u jaslice i vrtić mnoga djeca osjećaju strah zbog odvajanja od roditelja, jedinih osoba koje su se do tada o njima brinule. U isto vrijeme, javlja se i strah od nepoznatih ljudi. No, iako je djeci teško kad se moraju odvojiti od roditelja, odvajanje je ipak važan i neizostavan dio normalnog procesa odrastanja svakog djeteta.

O tome koliko dugo će trajati period prilagodbe i kako će se dijete ponašati tijekom tog perioda velikim dijelom ovisi o:
  • starosti djeteta (lakše se prilagođavaju starija nego mlađa djeca)
  • dosadašnjim kontaktima s većim brojem djece i odraslih
  • karakteristikama ličnosti djeteta
  • da li su i na koji način pripremana na polazak u jaslice/vrtić
  • redovitosti dolaženja  u ustanovu tijekom perioda prilagodbe (izostanci produžuju vrijeme prilagodbe)
 
Svakom je djetetu potrebno određeno vrijeme tijekom kojeg će se prilagoditi novoj sredini, upoznati odgajatelje i nove prijatelje. Neka se djeca prilagođavaju brže (za samo nekoliko dana), dok je drugoj djeci je potrebno duže vrijeme (i do 2 mjeseca). Neka djeca reagiraju burnije, dok neka i ne pokazuju veće promjene u ponašanju. Kod pojedine djece reakcije se mogu javiti odgođeno i to baš kada pomislite da se dijete lako prilagodilo.   Dijete će zapravo tek nakon što prođe tjedan – dva u vrtiću,  shvatiti da je odlazak svakodnevni i tada počinje reagirati. Te će reakcije nestati kada se dijete prilagodi novoj sredini tj. kada se bude osjećalo sigurno. Promjene u ponašanju tijekom prilagodbe djeteta su prolazna pojava i dobro je da roditelji budu upoznati s tim promjenama i pripremljen na njih kako bi svome djetetu mogli pomoći u prilagodbi na novu životnu sredinu. 
Reakcije na odvajanje mogu biti mnogobrojne i razlikuju se od djeteta do djeteta.

NAJČEŠĆA PONAŠANJA DJETETA U PRILAGODBI

Neka su djeca sklonija reakcijama na fiziološkom planu (odbijanje hrane, odbijanje spavanja, probavne smetnje, često pobolijevanje). Neka su djeca sklonija reakcijama u ponašanju (plač, agresivnost. povučenost...). Jedna od mogućih reakcija je i regresija u ponašanju  što znači da će se kod djeteta pojaviti oni oblici ponašanja koji su karakteristični za raniju, već savladanu fazu razvoja, npr. dijete ponovno počinje mokriti, sisati prst, puzati iako je već hodalo, tražiti dudu. Regresije se obično javljaju u onom ponašanju koje dijete upravo intenzivno usvaja ili usavršava i koje još nije stabilno — pa tako u prilagodbi dijete nema dovoljno energije za istodobno usavršavanje nekog novog ponašanja.

Sve ove promjene u ponašanju prolaznog su karaktera. Nestat će kada se dijete prilagodi novom prostoru, djeci, odraslima, novom životu i novim pravilima.

 Trenutak rastanka je krizni trenutak i većina se djece nakon što roditelj ode primiri i zaigra.

Čudesan lijek protiv tuge i straha koje mnoga djeca osjećaju kod dolaska u vrtić ne postoji, no mnogo se toga može učiniti kako bi prijelaz od kuće do vrtića bio manje stresan.
Kako bi djetetu prilagodba prošla što brže i bezbolnije potrebna je priprema.

PRIPREMITE SE NA VRTIĆ
Saznajte o vrtiću sve što vas zanima. Posjetite vrtić (uz najavu!). Donesite odluku i kad ste vi odlučili (što ste vi sigurniji, bit će i vaše dijete) — započnite pripremati dijete.
 
PRIPREMITE DIJETE NA VRTIĆ
  • Recite djetetu da ste odlučili upisati ga u vrtić. Odgovorite na sva djetetova pitanja o vrtiću, pričajte djetetu što se u vrtiću radi, o igri i igračkama, tetama, zabavi, druženju.
  • U razgovoru s djetetom budite konkretni, uvjerljivi i realni- u vrtiću nije sve idealno. U vrtiću se dijeli pažnja, prostor, igračke...
  • Kažite djetetu tko će ga voditi u vrtić i tko će dolaziti po njega.
  • Tretirajte polazak u vrtić kao normalnu stvar u životu vašeg djeteta. Objasnite djetetu kako je vrtić njegov posao kao što Vi imate svoj. Ne pokazujte uznemirenost, tugu, strah, ali ni pretjeranu radost.
 
Znajte:  UKOLIKO JE RODITELJ UZNEMIREN I UPLAŠEN ZBOG ODVAJANJA, BIT ĆE I DIJETE.
 
  • Nikad ne prijetite djetetu vrtićem "U vrtiću ćeš morati ....slušati/sve pojesti" „Ako ne pojedeš ideš u vrtić!“ i sl... jer tako dijete odbijate od vrtića. Ako dijete plašite vrtićem zapravo ga pripremate na ostanak kod kuće.
  • Ne uvodite veće promjene u djetetov način života prije polaska u vrtić (odvikavanje od bočice, pelena i sl.) jer je polazak u vrtić značajna promjena koju dijete treba prihvatiti.
  • Ritam djetetovog života prilagodite ritmu života u vrtiću
  • Već prije polaska u vrtić omogućite djetetu iskustvo da osim vas, za njega mogu dobro brinuti i druge osobe. To iskustvo uvelike olakšava prilagodbu na vrtić.
  • Zajedno s djetetom dođite na razgovor s jednim od članova stručnog tima o vašem djetetu (njegovom zdravlju, razvoju, navikama, potrebama ...).
  • Zajedno s djetetom pripremite torbu za vrtić.
Sve ovo može olakšati iščekivanje polaska u vrtić.
 
A KAD DIJETE KRENE U VRTIĆ
  • Prvi ga dan u vrtić dovedite vi roditelji, a ne baka, dadilja ili susjeda.
  • Prvi dan proboravite s djetetom u skupini (ne zaboravite papuče!). Tada dijete potičite na istraživanje i igru te pritom iskoristite priliku za uspostavu ugodnog kontakta s drugom djecom i odgojiteljima (time šaljete djetetu poruku kako je za njega jaslice/vrtić sigurno mjesto).
  • Skraćeni boravak i postupno produživanje tog vremena je najveća pomoć djetetu na nove uvjete življenja. Stoga osigurajte barem tjedan dana slobodnih (poželjno dva tjedna). Ne požurujte dijete već mu omogućite potrebno vrijeme za prilagodbu.
  • Objasnite djetetu gdje ćete biti i što ćete raditi dok je ono u vrtiću. Nikako ne govorite "Brzo se vraćam!", a onda vas nema cijeli dan.
  • Oprostite se s djetetom kad ga ostavljate u vrtiću i recite mu "Vratit ću se po tebe!".
  • Ne napuštajte dijete naglo, bježeći. Kad odlazite, pobrinite se da vaše dijete zna da odlazite — to je nešto na čemu dijete gradi svoje povjerenje u vas.
  • Ne produžujte opraštanje beskonačno, jer to uznemiruje dijete. Pri odvajanju od djeteta ostanite smireni, strpljivi, nježni, ali i odlučni.
  • Svakodnevni rituali djeci olakšavaju rastanak npr, zagrlite dijete, dajte mu pusu i mahnite—svaki dan to činite na isti način.
  • Dopustite djetetu da u vrtić ponese omiljenu igračku ili predmet (kao vezu s obitelji i kućom) — koji će smanjiti osjećaj samoće nesigurnosti.
  • Dolazite po dijete u dogovoreno vrijeme. Budite točni kada dolazite po dijete. Vašim kašnjenjem dijete postaje nesigurno, nestrpljivo i nepovjerljivo.
  • Odijevajte svoje dijete praktično i nastojte da ima uvijek nešto od rezervne odjeće. Dijete kod nas proživljava svoje djetinjstvo i kroz razne igre uči o svijetu stoga nemojte se ljutiti ako se ponekad uprlja.
  • Pripremite dijete za svaku promjenu koja se može dogoditi (promjena dnevnog ritma, promjena odgojitelja, osobe koje će dovoditi i odvoditi dijete iz vrtića i sl.)
  • Pokažite djetetu prihvaćanje i razumijevanje njegovih osjećaja. Nemojte nikada ismijavati dijete zbog plača ili straha od odvajanja. Normalno je da se vaše dijete rastuži i rasplače kad odete.
  • Nemojte podmićivati dijete (slatkiši, igračke ...) kako ne bi pokazivalo tugu ili strah.
  • Planirajte aktivnosti iza vrtića bez obzira na to je li Vaše dijete na rastanku plakalo ili ne.
  • Vodite dijete u vrtić koliko god je to moguće redovito, pogotovo u vrijeme prilagodbe. Nakon stanke od vrtića, dijete će prilagodbu morati proći ispočetka.
  • Recite odgojiteljicama sve što smatrate važnim (o navikama djeteta, kako ga tješite, što voli, a što ne i sl.). Upozorite odgojitelja ako se nešto zbiva u djetetovu životu, a što može utjecati na njegovo ponašanje.
  • Naoružajte se ljubavlju i strpljenjem! Svoj strah od odvajanja i od novih situacija djeca izražavaju na razne načine i u vrtiću, ali i kod kuće. To su normalne reakcije i sve će to proći!
  • Kako bi faza prilagodbe što brže i što bezbolnije prošla najviše im trebaju vaša pažnja, vaše strpljenje i vaša ljubav.
  • Važno je ostvariti dobar kontakt s odgojiteljima, jer oni postaju važne osobe u životu djeteta i dijete će biti smirenije i osjećat će se sigurnije ako vidi kako njegovi roditelji razgovaraju s odgojiteljima ljubazno i s povjerenjem.
  • Poštujte kućni red vrtića kako ne biste kasnim dovođenjem djeteta ometali aktivnosti u odgojnoj skupini.
  • Redovito pratite obavijesti u kutićima za roditelje i što redovitije dolazite na roditeljske sastanke i druženja jer je informiranost i uključenost baza suradnje i partnerskog odnos roditelja i vrtića.
 
I na kraju želimo Vašem djetetu i Vama mnogih lijepih i sretnih dana djetinjstva u
dječjem vrtiću „Pčelica“.


 
 
 
 

Ispiši stranicu