Polazak u prvi razred osnovne škole velik je događaj za cijelu obitelj: u prvom redu za budućeg đaka, ali i za njegove roditelje te ostale članove obitelji. Dijete se od tog trenutka mora prilagoditi novim pravilima ponašanja- sjediti na jednom mjestu duže vrijeme, pratiti aktivnost od početka do kraja, doći na početak nastave. To je i prva provjera djetetovih socijalnih, emocionalnih, intelektualnih i drugih sposobnosti koje su se do ovog trenutka trebale skladno razviti.
Možda i Vi kao i mnogi roditelji mislite da to podrazumijeva da dijete treba prije polaska u školu svladati čitanje i pisanje kako bi bilo spremno za školu, no puno bolja priprema za školu odvija se putem igara i aktivnosti u kojima ono upotrebljava ruke, prstiće i na taj način razvija finu motoriku bitnu za vještinu pisanja, te kroz socijalizaciju, razvoj pozitivne slike o sebi, samostalnost.
Proces upisa u školu
Tko procjenjuje spremnost za školu?
Nakon poziva za školu i obaveznog liječničkog pregleda na kojem se procjenjuje fizička spremnost (sistematski pregled i cijepljenje), dobit ćete i termin odlaska u školu gdje će stručni tim škole procijeniti psihofizičko stanje djeteta (procjena socioemocionalna i intelektualnu spremnost djeteta za polazak u prvi razred).
Zakonska osnova propisuje da djeca koja do 31. ožujka navrše 6 godina postaju školski obveznici.
Prijevremeni upis u prvi razred
Ukoliko Vaše dijete neće do 31. ožujka imati šest godina, a Vi ste mišljenja da je spremno za polazak u školu možete podnijeti zahtjev za prijevremeni upis u nadležni Gradski ured za obrazovanje i sport.
Odgoda od škole
Ako je Vaše dijete školski obveznik, a postoje indikacije o potrebi odgode upisa u školu (socio-emoc.nezrelost, zdravstvene poteškoće) potrebno je pribaviti mišljenje nadležnog školskog liječnika o odgodi. Ako imate dilemu savjetujete se s odgajateljicama Vašeg djeteta ili sa stručnim timom vrtića.
Stručni tim vrtića (psiholog) obavlja testiranje spremnosti djece za polazak u školu, a prednost imaju djeca koju odgojitelji ili roditelji predlažu za provjeru…
Kako pripremiti dijete za školu?
Ukupna zrelost djeteta nužna za uspješan polazak u školu promatra se kroz fizičku, intelektualnu, emocionalnu i socijalnu zrelost te samostalnost. Za svako od ovih područja određene su osobine koje bi predškolsko dijete trebalo posjedovati.
FIZIČKA ZRELOST
Fizičku zrelost djeteta u vrtiću pratimo kroz razvoj fine i krupne motorike. Ove vještine usavršavaju se sazrijevanjem i rastom djetetovog tijela te ciljanim uvježbavanjem.
Krupna motorika
Dijete bi trebalo biti općenito spretno i uspješno u svim oblicima kretanja do polaska u školu. Aktivnosti koje bi predškolsko dijete trebalo moći spretno obavljati i potpuno njima ovladati su svi osnovni oblici kretanja u kojima sudjeluje cijelo tijelo, konkretno:
- hodanje, trčanje, skakanje, preskakivanje, puzanje, stajanje na jednoj nozi, hvatanje i bacanje lopte…
Ove osnovne vještine i oblike kretanja dijete može usavršiti kroz svakodnevne dječje igre, te mu redovito treba omogućiti prilike za kretanje i razvoj velikih mišićnih skupina, zglobova i tetiva. Stoga kod djeteta potičite:
- trčanje, igre lovice, igre loptom, skakanje preko konopca, gumi-gumi, koturanje, te ciljano tjelesni odgoj, sportske aktivnosti, ples, plivanje.
Fina motorika ili grafomotorika
Razvoju pisanja prethodi dobro razvijena fina motorika ruke. Zglobovi djetetovih ruku završavaju formiranje tek u školskoj dobi pa su pokreti pisanja i crtanja iz tog razloga često naporni maloj djeci. Važno je razviti fleksibilnost šake i prstiju koju osim pisanjem uvježbavamo i nizom aktivnosti u kojima dijete koristi svoje ruke i prste.
Zahtjevi škole od djeteta u ovom području:
- pravilno drži olovku, linija mu je jasna, adekvatnog pritiska
- Ima sposobnost orijentacije na papiru, sposobnost vidne percepcije,
- po uzorku zna povlačiti linije od crte do crte, od točke do točke, ravne, kružne i valovite linije, precrtati likove: krug, trokut, kvadrat romb
- zna pisati svoje ime velikim tiskanim slovima
- presavija papir prema uzorku
- pravilno barata škarama
- po uzoru prepisuje slova i brojeve
Za vježbanje fine motorike i spretnosti mišića šake djeci ove dobi korisne su zanimljive aktivnosti poput:
- izrezivanje papira, lijepljenje, nizanje kuglica/perlica ili tjestenine na konac, crtanje, precrtavanje, bojanje, modeliranje plastelina, gline, tijesta u boji, šivanje gumbića na tkaninu
- svakodnevne vještine poput zakopčavanja i vezanja čvorova i mašni, pletenja pletenica, slaganja odjeće, upotrebljavanja pribora za jelo.
INTELEKTUALNA ZRELOST
U ovo područje prije svega spada razvoj govora, razvoj opažanja (vidnog i slušnog), te svladavanje elementarnih pojmova.
Govorni razvoj
Pravilan govor važan je preduvjet djetetove spremnosti za školu. Dijete od 5. godine nadalje treba potpuno razumjeti složeni govor. Rečenice koje dijete koristi moraju biti složene i gramatički ispravne, a rječnik svakog dana sve bogatiji. Artikulacija (izgovor) svih glasova mora biti ispravna, uključujući i one glasove koji se najkasnije usvajaju kao što su L i R. Bilo kakve teškoće ili poremećaji u komunikaciji mogu dijete dovesti do povlačenja, zatvaranja, nesamostalnosti, a ponekad i do agresije.
Obilježja govorne razvijenosti predškolskog djeteta:
- razumije velik broj riječi, a velik broj njih i upotrebljava u vlastitom govoru
- govori pravilno, sve glasove, bez izostavljanja ili zamjenjivanja glasova
- pravilno koristi jedninu i množinu, kao i glagolska vremena
- rečenice su sve složenije i duže
- u prepričavanju priče ne navodi samo glavne događaje, nego i detalje
- zna prepričati kraći događaj ili priču u pravilnom slijedu: uvod, tijek, završetak
- zna verbalno definirati jednostavne pojmove (npr. što je stolica?)
- prepoznaje prvo ili zadnje slovo u riječi (glasovna analiza), a glasove može spojiti u slogove i riječi (glasovna sinteza)
Govorni razvoj djeteta poticat ćemo:
- sami ćemo govoriti pravilno jer smo djetetu uzori
- razgovorima u kojima ćemo koristiti djetetu poznate riječi, ali i uvoditi nove riječi i tako širiti rječnik
- pričanjem priča, čitanjem slikovnica, priča, knjiga, enciklopedija
- poticanjem djeteta da nam prepričava događaje, crtić, priču
- služiti se zagonetkama, pitalicama, brojalicama, slovarice, memory
Predčitačke vještine
Nije potrebno da dijete čita prije polaska u školu, no nužno je da razvije predčitačke vještine koje će mu omogućiti glatko i lako usvajanje čitanja. Za predčitačke vještine prvenstveno je važan dobro razvijen govor i glasovna osjetljivost kako bi dijete lako moglo savladati sve faze uključene u proces čitanja:
– raščlanjivanje u glasove (analiza: A-n-a)
– uparivanje slova i glasa - kritična faza
– povezivanje glasova u riječ (sinteza: Ana)
Korisne govorno-jezične igrice koje potiču predčitačke vještine:
- prepoznavanje suprotnosti (veliko–malo, crno–bijelo, usko–široko, glasno–tiho, visoko–nisko, brzo–sporo...)
- poznavanje lijevog i desnog (Dotakni lijevom rukom desno uho)
- poznavanje položaja i odnosa (Stavi olovku ispred/iza/pored knjige)
- prepoznavanje glasova u riječi MAČKA ?
- što čuješ kada kažem Š-K-O-L-A ?
- reci rečenicu na drugi način
- sastavljanje priču prema slici ili seriji slika
- pronalaženje rime (kruh-majmun-duh)
- igra «kaladont» (reci riječ na završno slovo)
- definiranje razlika: jaje–kamen; brod–autobus; daska–staklo
- : kruška i jagoda; leptir i muha…
- što sve u ovoj prostoriji počinje na glas s?
- nabroji tri životinje koje počinju na glas m?
- što sve možemo kupiti u trgovini a počinjena glas k?
Predmatematičke vještine
U vrtiću se razvijaju preduvjeti za razumijevanje matematike (predmatematičke vještine). Njih djeca stječu krećući se prostorom, baratajući predmetima i uspoređujući ih, otkrivajući svojstva predmeta promatranjem i diranjem, uspoređujući količine, istražujući različite strukture.
Aktivnosti koje potiču predmatematičke vještine kako bi dijete razumjelo apstraktni pojam broja:
- definiranje odnosa u prostoru: unutra/vani, gore/dolje, ispod/iznad, odnosi među predmetima: veće/manje, lakši/teži
- definiranje svojstva predmeta: mekan/tvrd, mokar/suh, plav/crven; zajednička svojstva predmeta, količina, skup, uspoređivanje
Pažnja i pamćenje
Razvijenost pažnje (vidne i slušne) vrlo je važna za usvajanje čitanja i pisanja. Većina djece brzo usvoji slova i čitanje ako su naučila dobro vidno i slušno opažati.
Kod predškolske djece pažnja je uglavnom nehotična (spontana). Hotimična (namjerna) pažnja jest svjesno usmjerena i regulirana pažnja povezana s voljnim naporom i svjesno postavljenim ciljem i nju želimo razviti kod djeteta. U predškolsko doba dijete se može koncentrirati na aktivnost koja mu nije privlačna 15-20 min, te nam je cilj produžiti trajanje namjerne pažnje.
Kako možete poticati razvoj pažnje?
- u svakodnevnim aktivnostima (šetnja, vožnja automobilom, pospremanje) potičite djecu da pričaju o onome što vide
- rješavajte radne liste, zabavne zadatke, igrice, slažite slagalice
- sortiranje predmeta (prema boji, veličini, obliku)
- pokazivanje predmeta koji je iznad, ispod, lijevo, desno, gore, dolje
- recitiranje pjesmica
- igre riječima (rima, rastavljanje riječi na slogove i glasove, nabrajanje riječi koje počinju ili završavaju na zadani glas…)
- igra Prepoznaj po zvuku- skriveni zvuk
- igra Leti-leti
Uz pažnju, za svladavanje gradiva u školi nužno je i pamćenje. I za razvoj namjernog pamćenja postoji niz vježbica, pa tako dijete može uvježbavati:
- pamćenje važnih podataka: broj telefona kod kuće i adresu
- pamćenje podataka o sebi
- pamćenje imena i prezimena osoba s kojima je okruženo
- zapamtiti nazive ulica u kojima stanuju njegovi prijatelji
- zapamtite brojalice i pjesmice iz vrtića
- za vježbu pamćenja izvrsne su igre: domino, labirint, memory, slagarice
Elementarni pojmovi
Elementarni pojmovi koje predškolska djeca trebaju svladati:
- prepoznavati i imenovati osnovne boje i njihove nijanse (svjetlije/tamnije)
- orijentirati se u vremenu i prostoru (danas, sutra, jučer, sada, poslije, razlikovanje doba dana- jutro, prije podne, poslije podne, večer)
- imenovanje dana u tjednu
- razlikovanje godišnjih doba i znati njihove osnovne karakteristike
- utvrđivanje položaja predmeta u prostoru (lijevo-desno, gore-dolje, ispod-iznad, sprijeda-straga)
- mehaničko brojanje do 20
- razlikovanje geometrijskih likova (kvadrat, pravokutnik, trokut, krug, romb)
- razlikovanje količinskih odnosa (više-manje-jednako)
- sposobnost klasifikacije (domaće životinje, šumske životinje, divlje životinje, vozila, posuđe, drveno, metalno, i sl.)
- razvrstavanje po klasama (prema boji, obliku, vrsti…)
EMOCIONALNA I SOCIJALNA ZRELOST
Emocionalna zrelost podrazumijeva da:
- je dijete steklo određenu stabilnost
- se može suzdržati od naglih i pretjeranih emocionalnih ispada
- može kontrolirati izražavanje emocija, pretjeranu frustraciju, ljutnju
- se ponosi uspjehom i može podnijeti neuspjeh
- ga strahovi ne sprečavaju da svakodnevno funkcionira
- ima dobru sliku o sebi
Neka od obilježja socijalne zrelosti (odnosi s drugima) u ponašanju djeteta predškolske dobi bila bi:
- usvojilo je navike kulturnog ophođenja
- u igri poštuje pravila ponašanja
- igru planira u dogovoru s drugom djecom
- prisutan je natjecateljski duh
- lakše podnosi neuspjeh kada se dogodi
- s upornošću završava što je započeo
- nudi suradnju i pomoć drugima (empatija)
Nužno je da dijete ovlada socijalnim vještinama kako bi bilo spremno za funkcioniranje u društvu i samostalnost u novim životnim izazovima.
Što roditelj može učiniti na planu socio-emocionalnog razvoja i osamostaljivanja?
- vlastitim primjerom poslužiti kao model u različitim situacijama (npr. kako rješavate nesuglasice, kako podnosite neuspjeh, kako se ponašate u prometu ili u komunikaciji s drugima…)
- biti dosljedan u svom odnosu prema djetetu
- odrediti granice i pravila ponašanja te davati jasnu povratnu informaciju
- postaviti realna očekivanja
- ohrabrivati dijete, pohvaliti za svaki uspjeh, poticati inicijativu, izbjegavati kritike
- kad tražite nešto od djeteta, objasnite zašto želite da to učini
- čak i kad ste ljuti na dijete, pokažite mu ljubav i poštovanje
- svakodnevno razgovarajte, pokažite interes za njegove aktivnosti – odvojite vrijeme za kvalitetno provođenje vremena
Aktivnosti koje preporučujemo:
- društvene igre (Čovječe ne ljuti se, Memory…), puzzle
- zajedničko čitanje knjiga ili gledanje edukativnih sadržaja
- poticanje samostalnosti
SAMOSTALNOST
Da bi dijete bilo samostalno i sigurno u sebe, ono mora:
- biti potpuno samostalno u hranjenju, u odlasku na toalet tako da zna redoslijed radnji, u svlačenju i oblačenju, u posluživanju i hranjenju, spremanju za spavanje, pranju ruku, zubi i sl.
- brinuti za svoje igračke, stvari, kućne ljubimce
- znati da su mu neke stvari dužnosti, a da neke može raditi po svojoj volji
Kako bi potaknuli djetetovu samostalnost i odgovornost možete:
- zadužiti dijete nekim jednostavnim kućanskim zadacima (pospremanje kreveta, slaganje robe, postavljanja stola, zalijevanje cvijeća, briga o kućnim ljubimcima) kako bi razvilo radne navike i tako se pripremilo na redovito izvršavanje školskih obaveza.
PROMETNI ODGOJ
Jedna od važnih tema o kojoj trebate razgovarati s vašim školarcem jest prometni odgoj. Osim što je s djetetom potrebno razgovarati o svim mogućim opasnostima koje vrebaju na putu do škole, važno je i da s njime uvježbate u više navrata najsigurniji put od kuće do škole i natrag…. Stoga se prošetajte s djetetom do škole, pratite ga prvih dana radi osjećaja sigurnosti, upozorite na opasna ili kritična mjesta u prometu kako bi ono steklo sigurnost, a vi bili mirniji.
PRED SAM POLAZAK U ŠKOLU…
Pokušajte učiniti sam polazak u školu posebnim iskustvom i doživljajem tako što ćete:
- zajedno s djetetom obaviti kupnju školske torbe i školskog pribora
- osigurati radni prostor (pisaći stol) koji je uvijek isti i samo djetetov
- obavijestiti dijete o promjenama u njegovom životu koje će se dogoditi kada krene u školu. (npr. dio dana će ostajati sam u kući)
- uputiti dijete na osobe koje mu mogu pomoći u slučaju potrebe dok je samo kod kuće
- privikavati dijete tijekom ljeta na situacije u kojima će trebati pokazati oprez (npr. razgovor s neznancima)
- obilježite prvi dan polaska djeteta u školu – neka bude ponosno na sebe
- izbjegavati prijetnje školom (“Kad kreneš u školu, nećeš više imati vremena za igru, Vidjet ćeš ti kako ćeš u školi morati slušati učiteljicu)
- poticati pozitivne stavove djeteta prema školi i učenju
Kada dijete krene u školu:
-ne preuzimajte djetetove odgovornosti- zadaća je djetetova odgovornost, a roditelj usmjerava rad i pomaže kada zapne
- važno je da dijete zna da uspjeh u školi neće utjecati na ljubav prema njemu
- svakodnevno potičete dijete da provjeri je li sve pripremilo za školu
- po povratku iz škole sa zanimanjem porazgovarajte s djetetom
- važno je potaknuti dijete da se odmori od školskih aktivnosti na način koji mu najbolje pomaže da se opusti
- pomognite djetetu oko organizacije dana
- ostavite djetetu vrijeme za igru- igra je djetetova stalna potreba koja ne prestaje polaskom u školu; u igri dijete najlakše uči, opušta se i zabavlja, razvija ponašanje usmjereno cilju, razvija motoriku, maštu, koncentraciju, mišljenje, obogaćuje govor, usavršava vještine komunikacije i osjeća se dobro.
